Mediantrop

object349757056

Saopštenje redakcije

Sa velikom radošću smo primili vest da se među dobitnicama nagrade "ANDJELKA MILIĆ" našla i glavna urednica časopisa "Mediantrop" Zorica Jevremović ...

Opširnije...

Mediantrop br. 13 ...možda poslednji broj

biljana     oči ko u Deteta osmeh Šereta korak Letačice, zagrljaj ...

Opširnije...

THE HUMAN CONDITION – Zorica Jevremović, Ubili su ...

Lekarskoj komori Srbije Danima se pitam da li ministar zdravlja Tomica Milosavljević brine o zdravlju i načinu lečenja pacijenata ili samo štiti ...

Opširnije...

Vitomira Lončar – Dragi Lastane, jesam li ...

Ne mogu si pomoći.Ništa više ne razumijem.Sve ono za što većina misli da je "normalno" (uh, što mrzim tu riječ), meni nije "normalno". Jednak ...

Opširnije...

Илеана Урсу – Писмо непознатом истомишљенику

Хладно! Идем ка Тиси и све је леденије, очито мој Банат зна шта је зима. У себи мислим није то због гоишњег доба, није. Некад сам се радовала зимама ...

Opširnije...

Igor Galo – Ode nam Arsen

Bio je uvijek negdje uz sve nas, pa i uz mene, na dohvat uha i srca ... još iz dječačkog doba – On, pa onda i Ona, Arsen i Gabi. Meni je On bio ...

Opširnije...

Nihad Kreševljaković – Humor pod opsadom: Mujo, ...

Humor se iz perspektive preživjelih opsade Sarajeva često prepoznaje kao jedna važna karakteristika preživljavanja. Humor pod opsadom kolikogod se ...

Opširnije...

Борис Дежуловић – Видимо се на Фарми

Сунце ти јебем, на шта је спала некад надалеко злогласна београдска гангстерска сцена! Ето страшног Кристијана Кикија Голубовића у телевизијском ...

Opširnije...

Varja Đukić – In Patria

Crnogorsko narodno pozorištePremijera 27. Novembar 2012. Po djelima Danila KišaPOST SCRIPTUM Adaptacija i režija: .................... ...

Opširnije...

Lazar Jovanov – Kulturno-politički pokret KPGT ...

Abstrakt: Poseban doprinos jugoslovenskoj alternativnoj sceni, postmodernom teatru, estetici Novog Baroka, ambijentalnom pozorištu i uopšte razvoju ...

Opširnije...

Aleksandar Milosavljević – Hamlet između Londona ...

Vilijam Šekspir: HamletRežija: Dominik Dromgul i Bil Bakhurst Produkcija: Glob teatar, London, Velika Britanija Naravno da je u eri ovdašnjeg sve ...

Opširnije...

Olga Zirojević – ANTROPOLOŠKI POJMOVNIK (VIII), ...

Doslovno znači kiosk na četiri svoda, zgrada na drvenim stubovima ("Čardak mu je od trides't direka"). U pitanju je balkanski turcizam persijskog ...

Opširnije...

Зоран Стефановић – Светлана Спајић: Или си ...

Разговор вођен поводом концерта „Zeitkratzer, Svetlana Spajić & Friends: Singing the War", Haus Der Kulturen Der Welt, Берлин, 17. јануар 2016. ...

Opširnije...

Lidija Bizjak – U tom Somboru, SOMUS

Posle četvrtog, a pre petog festivala klasične muzikevreme : aprilmesto : Sombor, Bačka, Vojvodina, Srbija, Evropa Zašto ulagati u kulturu? Zašto ...

Opširnije...

Aleksandar Zograf – Iznikli

Opširnije...

Veljko Krulčić – Kako je Helena Klakočar ...

Angouleme, gradić s četrdesetak tisuća stanovnika, udaljen od Pariza nešto manje od tri sata vožnje vlakom. Kraj siječnja 2000. godine. Festival ...

Opširnije...

Ivanka Apostolova – COMIC BOOK: Personal Futurism ...

  COMIC BOOK: Personal Futurism / Public Politics, PRODUKCIJA, Skopje, 2013/2014 Editor: Ivanka Apostolova (Artist and anthropologist) Url: ...

Opširnije...

Milan Tepavac – Izložba ‘Sortiranje’

Milan Tepavac u novoj seriji radova koristi termin autosortiranja referišući na jedan od preduslova procesa dokumentacije i arhiviranja. U savremenoj ...

Opširnije...

Mihailo Ristić – Sećanje autora-umetnika na ...

... U PROSTORU "NOVA OSEĆAJNOST" (Stara pivara, Skadarlija, Beograd)SREDINOM OSAMDESETIH GODINA PROŠLOG VEKA Za umetnika ništa ne predstavlja veći ...

Opširnije...

Jasmina Gavrankapetanović-Redžić – Svjedoci ...

Pisana riječ nije dovoljna da osigura kontinuitet pamćenja.1 A.Wieviorka   Prva izložba „Svjedoci postojanja" organizirana je u opkoljenom ...

Opširnije...

Stefan Milivojević – Gromade filmske: filmofilski ...

"E, poznat mi je taj glumac, mislim da sam ga video na Gromadama" je rečenica koja će vrlo moguće biti u stalnoj upotrebi u godinama pred nama. Iako ...

Opširnije...

Зоран Стефановиќ – Враќањето на самоуверениот ...

Предговор књизи: Горан Тренчовски, ТЕЗИ И АСКЕЗИ (есеји), "Феникс", Скопље, децембар 2015. Стратегијата на сопственото и колективното освестување ...

Opširnije...

Veljko Eraković – Lifecasting kao novi oblik ...

Apstrakt: Fenomen lifecastinga (digitalnog pozorišta) je relativno nov i neistražen fenomen. Može se tretirati kao hibrid reality programa, jer se u ...

Opširnije...

Hrvoje Turković - Filmska osjetljivost Aleksandra ...

Katalizacijska godina filmskog eksperimentalizma u Hrvatskoj – 1963. Godine 1963. Aleksandar Srnec svojom je kamerom snimio vezan niz raznolikih ...

Opširnije...

Ana Šturm - Kruha in iger

Na kratko o zgodovini Festivala slovenskega filma Filmski festivali ob vse slabših distribucijskih pogojih predstavljajo pomembno platformo za vse ...

Opširnije...

Andrej Šprah – Razgradnja absolutizma pomena ...

Umetnost je vedno kozmogonična, toda kozmogonijo razkriva kot to, kar je: nujno pluralna, razpršena, zastrta, barvni pridih ali ton, stavek ali ...

Opširnije...

Branko Vučićević – Najkraća filmska kritika: O ...

Pohvaljujem film "Klip" Maje Miloš. Branko Vučićević   Recenzija prvi put objavljena u časopisu Mediantrop br.2   Branko Vučićević ...

Opširnije...

Ranko Munitić – Branko Vučićević

Ali 1961 – 1963. su kulminantne i u spisateljskoj karijeri Branka Vučićevića, majstora kratke kritičko–ironijske forme, zvezde zvezdane revije ...

Opširnije...

Dragana Milić - Početak jednog divnog ...

Beše to, jednog leta gospodnjeg, onog tako bitnog za nas, 2000-te, ako me pamćenje moje, inače prilično nepouzdano, služi; beše pre podne, uobičajeno ...

Opširnije...

Borislav Stanojević - Usamljenost super-heroja

...

Opširnije...

Mediantrop broj 13

Olga Zirojević – ANTROPOLOŠKI POJMOVNIK (VIII), Čardak

Olga ZirojevićOlga ZirojevićDoslovno znači kiosk na četiri svoda, zgrada na drvenim stubovima ("Čardak mu je od trides't direka"). U pitanju je balkanski turcizam persijskog porekla (čar-četiri, taq-svod, luk u graditeljstvu). Dalje, to je lijepa, obično dvospratna kuća okružena bašćama, dvorac, ljetnjikovac ("Na čardaku, na visoku, /kraj džam pendžera"). Ovim imenom nazivala se i velika soba na spratu, sa lijepim vidikom, soba na kuli (U Mostaru bijela kula, /A na kuli bio čardak, /Na čardaku meki dušek"). Pa pokriven balkon ili soba većih dimenzija, a bez prozora. Čardak je bio sastavni deo većine manastirskih konaka južne Srbije i Makedonije. Služio je kao zaštita od žege, te se veći deo leta život odvijao u njemu. U Srbiji se pod čardakom podrazumeva i sporedna zgrada ili trem (doksat), kao i koš za kukuruz na stubovima (ponegde i u Vojvodini). U leskovačkom govoru čardak će dobiti i drukčija značenja; uz terasu na spratu ("Nema više onija čardaci na kuće, da se sedi i gleda"), to je i postelja na stablu ("Ako pastir napravi postelju na stablu, to nije tronj, nego je čardak"), ali i drvo sa rakljom za plastenje ("Idi iz štalu donesi on'j čardak").

Pod čardakom se, najzad, podrazumeva i "stražarnica uz granicu u Vojnoj Krajini, istovremeno signalna postaja, iz koje se stanovništvu i vojnim posadama javljala opasnost od neprijatelja. Građena je na stupovima, gotovo redovito od drva ili drugog Foto ilustracija br.1Foto ilustracija br.1otpornog materijala. Prilaz u nju bio je ljestvama, koje su u slučaju neposredne opasnosti stražati povlačili u čardak. Imao je puškarnice u stijenama i u podu. Izgradnja čardaka datira od vremena turskih prodiranja u XVI i XVII st. a čitav sistem čardaka uz granicu, koji su bili povezani međusobno i s pozadinom, organiziran je u XVIII i XIX st." Zadaci čardaklija bili su, takođe, i prihvat izbeglica iz Turske, stroga sanitarna kontrola od mogućeg prenosa zaraze, održavanje puteva i sprečavanja nelegalne trgovine. Otuda su se sve osobe koje bi nelegalno prelazile granicu pod stražom, na tačno propisan način, sprovodile u najbliži karantin (kontumac). Ovi čardaci su mnogo doprineli sigurnosti Vojne Krajine i bili su u upotrebi sve do kraja 1873. godine.

I na turskoj granici je na sličan način bila organizovana služba osmatranja.

Među Vukovim narodnim pričama nalazi se i lepa bajka "Čardak ni na nebu ni na zemlji". U savremenom beogradskom žargonu to je naziv za soliter.

Po narodnom verovanju čardak je bio stanište zmajevima, vešticama, a ponekad i kraljevima.

I čardaklija - što spada uz čardak (u pitanju je reč skovana na ovim prostorima), ima, takođe, više značenja: velika soba na spratu sa dobrim vidikom; vinova loza (koja se penje oko kuće);graničar Vojne Krajine koji služi u čardaku, Foto ilustracija br.2Foto ilustracija br.2pa otuda i nadimak Čardaklija (Petar Novaković Čardaklija, diplomata ustaničke Srbije). A čardaklijski je, dalje, ono što pripada čardakliji ("O čokoću čardaklijskim").

Čardak je nužno morao ostaviti tragove i u toponomastici, najviše ih ima u Bosni i Hercegovini, zatim u Crnoj Gori i Makedoniji (Čardaci, Čardačani, Čardačine, Čardak, Čardaklija, čardačište).

Od nas treba da su ovaj turcizam preuzeli Mađari da bi, negde u XVIII veku, dobili svoju čuvenu čardu (krčma na drumu, gostionica na mađarskoj pusti; javlja se i u Vojvodini), a potom čak i svoju narodnu igru - čardaš.

U vreme Turaka čardaci su, osim za odmor, služili i za razne sastanke i razgovore, a u izvesnim mestima i kao uredi lokalnih esnafskih i državnih organa. U savremenom turskom jeziku to je drvored sa svodom; hodnik na svod, arkada; hladnjak, venjak, senica u vrtu, ali i provizorna koliba na plaži, dok je asma čardagi senica od vinove loze ili, kako bi mi rekli, čardaklija.

Reč čardak je i dalje u upotrebi, kao ime za restorane i pesme (Halid Bešlić).

Olga Zirojević