Mediantrop

object349757056

Saopštenje redakcije

Sa velikom radošću smo primili vest da se među dobitnicama nagrade "ANDJELKA MILIĆ" našla i glavna urednica časopisa "Mediantrop" Zorica Jevremović ...

Opširnije...

Mediantrop br. 13 ...možda poslednji broj

biljana     oči ko u Deteta osmeh Šereta korak Letačice, zagrljaj ...

Opširnije...

THE HUMAN CONDITION – Zorica Jevremović, Ubili su ...

Lekarskoj komori Srbije Danima se pitam da li ministar zdravlja Tomica Milosavljević brine o zdravlju i načinu lečenja pacijenata ili samo štiti ...

Opširnije...

Vitomira Lončar – Dragi Lastane, jesam li ...

Ne mogu si pomoći.Ništa više ne razumijem.Sve ono za što većina misli da je "normalno" (uh, što mrzim tu riječ), meni nije "normalno". Jednak ...

Opširnije...

Илеана Урсу – Писмо непознатом истомишљенику

Хладно! Идем ка Тиси и све је леденије, очито мој Банат зна шта је зима. У себи мислим није то због гоишњег доба, није. Некад сам се радовала зимама ...

Opširnije...

Igor Galo – Ode nam Arsen

Bio je uvijek negdje uz sve nas, pa i uz mene, na dohvat uha i srca ... još iz dječačkog doba – On, pa onda i Ona, Arsen i Gabi. Meni je On bio ...

Opširnije...

Nihad Kreševljaković – Humor pod opsadom: Mujo, ...

Humor se iz perspektive preživjelih opsade Sarajeva često prepoznaje kao jedna važna karakteristika preživljavanja. Humor pod opsadom kolikogod se ...

Opširnije...

Борис Дежуловић – Видимо се на Фарми

Сунце ти јебем, на шта је спала некад надалеко злогласна београдска гангстерска сцена! Ето страшног Кристијана Кикија Голубовића у телевизијском ...

Opširnije...

Varja Đukić – In Patria

Crnogorsko narodno pozorištePremijera 27. Novembar 2012. Po djelima Danila KišaPOST SCRIPTUM Adaptacija i režija: .................... ...

Opširnije...

Lazar Jovanov – Kulturno-politički pokret KPGT ...

Abstrakt: Poseban doprinos jugoslovenskoj alternativnoj sceni, postmodernom teatru, estetici Novog Baroka, ambijentalnom pozorištu i uopšte razvoju ...

Opširnije...

Aleksandar Milosavljević – Hamlet između Londona ...

Vilijam Šekspir: HamletRežija: Dominik Dromgul i Bil Bakhurst Produkcija: Glob teatar, London, Velika Britanija Naravno da je u eri ovdašnjeg sve ...

Opširnije...

Olga Zirojević – ANTROPOLOŠKI POJMOVNIK (VIII), ...

Doslovno znači kiosk na četiri svoda, zgrada na drvenim stubovima ("Čardak mu je od trides't direka"). U pitanju je balkanski turcizam persijskog ...

Opširnije...

Зоран Стефановић – Светлана Спајић: Или си ...

Разговор вођен поводом концерта „Zeitkratzer, Svetlana Spajić & Friends: Singing the War", Haus Der Kulturen Der Welt, Берлин, 17. јануар 2016. ...

Opširnije...

Lidija Bizjak – U tom Somboru, SOMUS

Posle četvrtog, a pre petog festivala klasične muzikevreme : aprilmesto : Sombor, Bačka, Vojvodina, Srbija, Evropa Zašto ulagati u kulturu? Zašto ...

Opširnije...

Aleksandar Zograf – Iznikli

Opširnije...

Veljko Krulčić – Kako je Helena Klakočar ...

Angouleme, gradić s četrdesetak tisuća stanovnika, udaljen od Pariza nešto manje od tri sata vožnje vlakom. Kraj siječnja 2000. godine. Festival ...

Opširnije...

Ivanka Apostolova – COMIC BOOK: Personal Futurism ...

  COMIC BOOK: Personal Futurism / Public Politics, PRODUKCIJA, Skopje, 2013/2014 Editor: Ivanka Apostolova (Artist and anthropologist) Url: ...

Opširnije...

Milan Tepavac – Izložba ‘Sortiranje’

Milan Tepavac u novoj seriji radova koristi termin autosortiranja referišući na jedan od preduslova procesa dokumentacije i arhiviranja. U savremenoj ...

Opširnije...

Mihailo Ristić – Sećanje autora-umetnika na ...

... U PROSTORU "NOVA OSEĆAJNOST" (Stara pivara, Skadarlija, Beograd)SREDINOM OSAMDESETIH GODINA PROŠLOG VEKA Za umetnika ništa ne predstavlja veći ...

Opširnije...

Jasmina Gavrankapetanović-Redžić – Svjedoci ...

Pisana riječ nije dovoljna da osigura kontinuitet pamćenja.1 A.Wieviorka   Prva izložba „Svjedoci postojanja" organizirana je u opkoljenom ...

Opširnije...

Stefan Milivojević – Gromade filmske: filmofilski ...

"E, poznat mi je taj glumac, mislim da sam ga video na Gromadama" je rečenica koja će vrlo moguće biti u stalnoj upotrebi u godinama pred nama. Iako ...

Opširnije...

Зоран Стефановиќ – Враќањето на самоуверениот ...

Предговор књизи: Горан Тренчовски, ТЕЗИ И АСКЕЗИ (есеји), "Феникс", Скопље, децембар 2015. Стратегијата на сопственото и колективното освестување ...

Opširnije...

Veljko Eraković – Lifecasting kao novi oblik ...

Apstrakt: Fenomen lifecastinga (digitalnog pozorišta) je relativno nov i neistražen fenomen. Može se tretirati kao hibrid reality programa, jer se u ...

Opširnije...

Hrvoje Turković - Filmska osjetljivost Aleksandra ...

Katalizacijska godina filmskog eksperimentalizma u Hrvatskoj – 1963. Godine 1963. Aleksandar Srnec svojom je kamerom snimio vezan niz raznolikih ...

Opširnije...

Ana Šturm - Kruha in iger

Na kratko o zgodovini Festivala slovenskega filma Filmski festivali ob vse slabših distribucijskih pogojih predstavljajo pomembno platformo za vse ...

Opširnije...

Andrej Šprah – Razgradnja absolutizma pomena ...

Umetnost je vedno kozmogonična, toda kozmogonijo razkriva kot to, kar je: nujno pluralna, razpršena, zastrta, barvni pridih ali ton, stavek ali ...

Opširnije...

Branko Vučićević – Najkraća filmska kritika: O ...

Pohvaljujem film "Klip" Maje Miloš. Branko Vučićević   Recenzija prvi put objavljena u časopisu Mediantrop br.2   Branko Vučićević ...

Opširnije...

Ranko Munitić – Branko Vučićević

Ali 1961 – 1963. su kulminantne i u spisateljskoj karijeri Branka Vučićevića, majstora kratke kritičko–ironijske forme, zvezde zvezdane revije ...

Opširnije...

Dragana Milić - Početak jednog divnog ...

Beše to, jednog leta gospodnjeg, onog tako bitnog za nas, 2000-te, ako me pamćenje moje, inače prilično nepouzdano, služi; beše pre podne, uobičajeno ...

Opširnije...

Borislav Stanojević - Usamljenost super-heroja

...

Opširnije...

Mediantrop broj 13

Veljko Krulčić – Kako je Helena Klakočar „pobjedila“ Franka Millera

Veljko KrulčićVeljko KrulčićAngouleme, gradić s četrdesetak tisuća stanovnika, udaljen od Pariza nešto manje od tri sata vožnje vlakom.

Kraj siječnja 2000. godine.

Festival International de la Bande Dessinee (kako glasi njegov službeni naziv), uz onaj u talijanskom mjestašcu Lucca, najvažnija je i najuglednija manifestacija stripa na Starom kontinentu, a i na širim prostorima.

Prvo izdanje Angoulemea u novom tisućljeću.

Festival koji kontinuirano, od osnutka 1974. godine, nagrađuje najveće autore umjetnosti stripa i vizualne naracije Grand Prixom (spomenimo tek neke od dotadašnjih laureata: Franquin, Will Eisner, Jije, Pellos, Reiser, Moebius, Forest, Gillon, Tardi, Bilal, Gotlib, Druillet, Juillard, Robert Crumb...), a istovremeno vrednuje i ono najbolje na francusko-belgijskom tržištu, odnosno na tamošnjem frankofonskom jezičnom području napravljeno u razdoblju između dva Angoulemea.

Na tom 27. po redu angoulemskom festivalu u kategoriji za najbolji album stranog autora (Best foreign album) objavljenog u 1999. godini nominirani su bili: „300" Franka Millera i Lynna Varleya (nakladnik Rackham), „L'Art invisible" Scotta McClouda (nakladnik Vertige Graphic), „Passage en douce" Helene Klakočar V. (nakladnik Freon), „Comme un gant de velours pris dans la fonte" Daniela Clowesa (nakladnik Cornelius), „Vieilles Canailles: L'esprit de famille" Carlosa Trilloa i Cachoa Mandrafina (nakladnik Albin Michel) i „Tabou" Rubena Pellejeroa i Jorge Zentnera (nakladnik Casterman).

Jedno ime uglednije od drugog u međunarodnim razmjerima, uz jedan „izuzetak", odnosno „dodatak" - strip dotad „anonimnog" autora, odnosno autorice.

Žiri, kojeg je činilo troje respektabilnih novinara i kritičara stripa Rebecca Manzoni, Gilles Medioni i Thierry Bellefroid, zatim Christophe Le Bel te Yves Poinot (predsjedavajući samog festivala) i Georges Wolinski (kultni autor i strip scenarist), donio je „neočekivanu, ali hrabru" odluku kako najbolji album godine stranog autora nije onaj kojeg potpisuju Miller, Clowes, McCloud, Trillo ni Pellejero, nego „Passage en douce" 42-godišnje Helene Klakočar, naše umjetnice s tada nizozemskom adresom.

'Nemirno more', naslovnica'Nemirno more', naslovnicaPrije „Passage en douce" Helena Klakočar nije imala objavljenu niti jednu tablu stripa na francuskom jeziku (bila je apsolutno nepoznata), a njezin nakladnik, Freon iz Bruxellesa (Belgija), bio je ponajprije poznat u alternativnim krugovima, a u stripaškim je imao tek marginalni status.

Mali podsjetnik: „Passage en douce" – strip autobiografskog karaktera, emocionalna obiteljska priča na fonu povijesnih događanja - je tiskan u travnju 1999., u položenom, vodoravnom formatu, na 288 strana, u broširanom uvezu s klapnom.

Uz prvu nagradu za strip Nedeljku Dragiću za „Tupka" na „Eight International Salon of Cartoons" u Montrealu (Kanada) 1971. godine, angoulemska nagrada „Alph-Art" za najbolji album godine stranog autora Heleni Klakočar tridesetak godina kasnije najveća je oficijelna, autorska potvrda za kvalitetu koju je dosad neki od hrvatskih strip umjetnika (ili u ovom slučaju umjetnica) dobio u svijetu!

Osim toga, na istom tom festivalu Helena Klakočar se te prohladne angoulemske večeri još jednom popela na službenu pozornicu te za „Passage en douce" dobila i France Info Awards koju je dodjelio Radio Info iz Parisa – za „angažirani" strip.

Sad je prošlo već petnaest godina.

„Nemirno more", kako je sama Helena Klakočar „prevela" francusku sintagmu „Passage en douce", je doživjelo u međuvremenu nekoliko stranih izdanja, dok prvo cjelovito objavljivanje, ujedno i svoju definitivnu „autorsku" verziju, u Hrvatskoj doživljava tek ovim izdanjem.

Povodom prvog izdanja "Nemirnog mora" u Hrvatskoj, autorica Helena Klakočar je izjavila:

"Ova knjiga, uprkos svom interesu u inozemstvu, dvjema nagradama u Francuskoj na festivalu u Angoulemeu, dodatnim prijevodima na slovenski i talijanski jezik (autor pogovora talijanskog izdanja bio je Predrag Matvejević), nikako nije mogla naći izdavača u Hrvatskoj. Imala sam dojam da "Nemirno more" doživljava sudbinu koju je doživljavala literatura koja je namjerno bila uklanjana s polica knjižnica i knjižara u razdoblju nacionalističke i kapitalističke restauracije tijekom 1990-ih i 2000-ih godina. Pripremajući 2008. izdavanje u Srbiji u "Fabrici knjiga" kod urednika Dejana Ilića inzistirala sam da se knjiga tiska na hrvatskom jeziku upravo radi toga što sam se nadala da će tako lakše stići do čitatelja u Hrvatskoj. No, knjiga je tek na kapaljku dolazila u svega dvije zagrebačke knjižare, Booksa i Super knjižaru."

Zanimanje za možebitno izdavanje "Nemirnog mora" pokazali su, nastavila je gdja Klakočar, urednici i vlasnici nekoliko zagrebačkih nakladničkih kuća, kojima je dostavila traženi primjerak svoje knjige, ali na kraju od izdavačkog ugovora i samog tiskanja nije bilo ništa.

Ni sadašnje izdavanje knjige "Nemirno more" nije prošlo bez problema.

Helena KlakočarHelena KlakočarNa pozivu za potporu izdavanja knjiga u 2014. godini, Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost Ministarstva kulture RH u sastavu Gordana Crnković, Nadežda Čačinović, Neven Jovanović, Jasna Kovačević i Lara Holbling Matković odobrilo je sufinanciranje 569 knjiga.

"Nemirno more" nije bilo među tih 569 odobrenih projekata.

Na pozivu za potporu izdavanja knjiga u 2015. godini isto kulturno vijeće (u istom sastavu) odobrilo je za sufinanciranje 479 knjiga - knjizi "Nemirno more" opet je odbijeno sufinanciranje.

Te 2014. i 2015. ministrica kulture RH bila je prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić.

Financijski je knjigu konačno potpomogao Grad Zagreb.

Kao kuriozitet spomenimo da u dokumentarnoj seriji HRT-a "Strip u Hrvatskoj" (autorica serijala Irena Jukić Pranjić) u trideset epizoda, emitiranom 2015. godine, strip "Nemirno more" nije ni spomenut. O tempora, o mores!

Neovisno od navedenog, Helena Klakočar (r. 1958. u Tuzli, formativne godine provela u Mariboru, diplomirala grafiku u Zagrebu) je samo koncizno zaključila:

"Ova knjiga je pismo poslano prije 25 godina koja je sve ove godine lutalo od adrese do adrese i konačno našla onog kome je namjenjeno."

Veljko Krulčić