Mediantrop

object349757056

Mediantrop broj 13

Veljko Krulčić: "Kako je Ranko ušao u magični svijet stripa?"

Veljko KrulčićVeljko KrulčićŠesta kalendarska godina od završetka Velikog rata, što je bio udomaćen izraz za zbivanja koja su se dešavala od 1941. do 1945. na našim prostorima, bila je presudna za povratak stripa na stranice štampe, ali i popularne kulture i javnog diskursa uopće u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji.

Ujedno, bila je to godina u kojoj će jedan znatiželjni dječak iz zagrebačkog Stenjevca ući u magični svijet "priča u slikama", u medij koji će ga ubuduće stalno zaokupljati i kojem će u svojstvu teoretičara, estetičara i promotora ostaviti nezaobilazan trag.

Njegovo je ime Ranko Munitić!

Podsjetimo se: na prijelazu iz 1945. u 1946. godinu dolazi do sveopćeg izopćenja stripa u Jugoslaviji. Nova komunistička vlast strip je proglasila dekadentnim, kapitalističkim proizvodom koji terorizira djecu, onemogućuje pravilan odgoj omladine, truje čitatelje, predstavlja zaglupljujuću drogu u književnom obliku, a povrh svega se spominjalo kako je strip "doživio procvat u Pavelićevoj NDH". Stoga je kao antidržavni element jednostavno morao nestati s tržišta!

Rankovo pismo ocuRankovo pismo ocuZa vrijeme tog petogodišnjeg razdoblja "zabrane" i "antihisterije", stripovi – prezentirani, jedino, pod plaštom karikature mogli su se vidjeti samo u humorističkim listovima "Kerempuh" i "Jež", te sporadično u dječjoj štampi.

No, 1951. godine ipak je došlo ne samo do vraćanja stripa u novine, nego i do nečeg mnogo važnijeg i vrednijeg - do obnavljanja i ponovnog upostavljanje izvornog domaćeg strip-stvaralaštva.

Zabavnik- naslovna stranaZabavnik- naslovna stranaU Zagrebu na stranicama "Ilustriranog vjesnika" (tjednog izdanja redakcije dnevnog lista "Vjesnik", nakladnika Narodne štampe), "Omladinskog borca" (isto u izdanju Narodne štampe), te u "Horizontu", "Pionirskoj zastavi", odnosno "Pioniru" – izdanjima Narodne omladine Hrvatske nalazimo na ostvarenja prvaka stripovske figuracije Andrije Maurovića i braće Neugebauer, te mladih crtača na početku karijere Borivoja Dovnikovića, Vladimira Delača, Milana Milana Goldschmiedta i drugih.

Nema sumnje da je samo objavljivanje stripova imala značajan utjecaj na povećanje naklada tih listova, pa su se urednici i redakcije u neku ruku počeli "utrkivati" da osiguraju što atraktivnije stripove i suradnike. "Pionirska zastava" u lipnju te 1951. tiska svesku s Disneyevim stripom "Snježana i sedam patuljaka"; "Horizont" najavljuje da će u zasebnoj svesci izdati Maurovićevog "Meksikanca", a redakcija "Omladinskog borca" u kolovozu tiska najambicioznije izdanje tog tipa – kojeg su jednostavno nazvali "Zabavnik".

Osmogodišnji Ranko sa svojim ocemOsmogodišnji Ranko sa svojim ocemUpravo onaj "Zabavnik" za kojeg će osmogodišnji Ranko s ushitom na razglednici koju je iz Trogira - gdje je provodio bezbrižni ljetni odmor i čekao da ponovno sjedne u školske klupe – poslao svom tati napisati kako mu ga je "mama kupila". Da to za njega nije predstavljalo svojevrsno otvaranje "prozora u jedan novi svijet" zasigurno to ne bi ni spomenuo.

O tom "Zabavniku" se nažalost malo pisalo u povijesnim pregledima razvoja strip-izdavaštva u Hrvatskoj i Jugoslaviji, vjerojatno i stoga što je taj prvi broj nažalost ostao i jedini. Većina javnih knjižnica i biblioteka "Zabavnik" niti nema u svom fundusu, a i rijetki su kolekcionari koji ga posjeduju.

S vremenskim odmakom od šest desetljeća, ne možemo a da ne odamo barem u ovoj prigodnoj formi "zahvalnost" Peri Ivačiću (1929, Dubrovnik – 1997, Beograd; velikom imenu poslijeratnog novinarstva, koji je dvadeset godina bio jedan od "šefova" novinske agencije TANJUG), u impresumu "Zabavnika" naveden je kao odgovorna osoba nakladnika "Omladinski borac", i njegovih kolega iz redakcije – jer je zaista trebalo profesionalne hrabrosti i umijeća pripremiti i izdati takvo jedno izdanje.

Inače, u jednom oglasu je napomenuto kako će "slijedeći broj Zabavnika izaći početkom prosinca 1951. godine", što znači da je bilo zamišljeno da se ispočetka pojavljuje u tromjesečnom ritmu.

Zabavnik najava novog brojaZabavnik najava novog brojaKako se iz same naslovnice može zaključiti "Zabavnik", albumskog formata A-4 s debljim koricama, su zapravo bile "100 strana stripa, humora, filma, sporta, enigmatike, zanimljivosti i novosti iz svijeta u riječi i slici". Neka vrsta obiteljskog izdanja, koje se neće baciti, nego će se sačuvati na policama i kojemu će se čitatelji više puta vratiti i uzeti u ruke.

List je otvoren kompletnim karikaturalnim stripom "Mikyev gost četvrtko" (produkcija Walt Disney) na dvadesetak stranica – pet pasica na stranici. Ovaj, kao i preostala dva kompletna stripa očito su pretiskana iz predratnih novina – "Paja Patak i tri vragovića", te "Tex Thorne – slavni kauboj Teksasa". Zanimljivo, ovaj vestern strip objavljen je na ćirilici, dok je preostali dio sadržaja "Zabavnika" u cjelosti realiziran latiničnim pismom.

Stripovi su činili pedeset posto sadržaja "Zabavnika", dok su na preostalim stranicama čitatelji mogli pročitati tekstove o "Pola vijeka sedme umjetnosti", tekst mladog reportera Pere Zlatara o crnačkoj košarkaškoj ekipi "Harlem" (čudu za Europu!), sjećanje popularnog književnika Marka Twaina "Kako sam uređivao poljoprivredni list", od istog autora "Novinarstvo u Tennesseeu", reportažu istraživača Richarda Byrda "Sam na južnom polu", novele Branislava Nušića "Hriščanska nauka" i "Moje bistro dete", jedan od "Razgovora uz čaj" ruskih pisaca Iljfa i Petrova, humoresku novinara Mirka Trišlera "Konferencija", Josip Mauri je napisao zanimljivosti na temu "Pas – pratilac čovjeka", naći spisak "Naših umjetničkih filmova", filmske vijesti i zanimljivosti sa svih strana, tekst o svjetskim čudesima u staro i današnje doba, o historijatu brzina, tekst o visinama honorara za umjetnička djela u prošlosti i danas, foto-reportažu o najdužem teniskom setu na prvenstvu Amerike (partneri su bili Gonzales i Schroeder), uzrečice poznatih ljudi, desetak stranica raznih enigmatskih priloga, puno humora...

Iako nije bio objavljen niti jedan domaći strip, očito da je "Zabavnik" odigrao važnu ulogu tih ranih pedesetih godina u posijanju sjemena za budući razvoj devete umjetnosti na našim prostorima i njezinoj međunarodnoj relevantnosti.

Ujedno je "Zabavnik" u neku ruku otvorio oči i dječaku Ranku Munitiću, te upravo u ovom izdanju možemo naći neke od inicijalnih momenata za Munitićeve brojne tekstove i studije o stripu, za bitku za afirmaciju stripa kao umjetnosti u ondašnjem društvu (koja je, naravno, završila – pobjedom, op. a.), etc, etc, a čiju kvalitativnu kulminaciju nalazimo u knjizi "Deveta umjetnost, strip" (proizašloj iz tematskog broja časopisa "Kultura") i scenarijima za kratkometražne dokumentarne filmove o Mauroviću, Neugebaueru i Dragiću...

Veljko Krulčić

PRETHODNI BROJ: MEDIANTROP BROJ 12